CIMET CEYLON MLEVENI 150g |
|
![]() |
![]() 0.00680.00 din.![]() |
Cimet cejlonski mleveni (Cinnamomum zeylanicum, Cinnamomum verum) je mlevena sušena pokorica zimzelenog drveta, podvrste cimetovca endemske za Cejlon (danas Šri Lanka). Ova vrsta gaji se još i na Madagaskaru i Sejšelima. Kasija, Cinnamomum cassia, je druga vrsta cimeta koji se gaji u Kini, Vijetnamu i Indoneziji i mnogo je lošijeg kvaliteta, oštrijeg ukusa i teksture i ne tako dobrog uticaja na ljudsko zdravlje u odnosu na cejlonski. Cejlonski mleveni cimet je fine brašnaste teksture, složenog sastava, blagog toplog ukusa, delikatnog mirisa sa tonovima limuna. Boja mu je žućkasto-zlatna, kad je u štapićima oni se lako lome i mrve. Sadrži do 2% esencijalnih ulja, ulje sadrži do 80% cimetnog aldehida, eugenola do 10%, i što je naročito važno – oporog kumarina skoro nimalo, manje od 15 miligrama na kilogram. Kumarina koga i životinje, na primer u slatkoj travi (Hierochloe odorata) ili limun-travi (Anthoxanthum nitens) izbegavaju. Kasija, naprotiv, lakše se gaji i rasprostranjenija je pa je i jeftinija, zrnaste teksture, kao griz, slatkasto-gorkast, sadrži tanine, opora je i steže grlo, smedje je boje, u štapićima je čvrst i ne mrvi se. Esencijalnih ulja sadrži i do 4%, ulje sadrži i do 90% cimetnog aldehida, eugenola samo u tragovima, a što je naročito važno kumarina sadrži i do skoro pet grama na kilogram. Cimet se koristi u ishrani ali i u farmakopeji pri spravljanju raznovrsnih lekova, od hirurgije i zubarstva do koronarne medicine. Takodje se koristi i u tradicionalnoj medicini kao lek, u kozmetici i tako dalje. Cejlonski cimet je zimzeleno drvo žbunastog izgleda koje raste i do šest metara visine, kožastih listova i sitnih cvetova i plodova. Dvogodišnje grane se seku, ljušte, a pokorica, drugi sloj bogat uljem se suši i umotava u višeslojne štapove, koji se zatim seku u štapiće ili melju u fini prah. Cejlonski cimet danas čini osamdeset posto svetske proizvodnje. Ne tako davno, cimet je vredeo više od zlata. Pesme se o njemu pišu i dan danas. U Egiptu se koristio za mumificiranje a u toplom pojasu Srednjeg Istoka i za čuvanje mesa. Danas se u ishrani koristi u čorbama, supama, jelima sa mesom i slatkišima, pre svega jer se jako dobro slaže sa raznim ukusima jela kao i sa drugim začinima. U ajurvedi se koristi za poboljšanje apetita i probave, kao čaj i nakon obroka. Topli slatkasti kvaliteti cimeta sjajni su kao vatreni sastojak, pitta dosha, savršen začin. Mnoge studije pokazuju da cimet pomaže obolelima od dijabetesa, posebno dijabetesa tipa 2 (Diabetes Care journal, 2003.). Mehanizam delovanja je kroz poboljšanje delovanja prirodnog insulina i poboljšanja apsorpcije šećera u krv. Takodje, ljudi koriste cimet i derivate naročito zbog relativno visokog sadržaja terpenoidnih ulja - eugenola i cimetnog aldehida, i da bi im snizio krvni pritisak, poboljšao cirkulaciju i olakšao bolove kod artritisa, umanjio holesterol. Zatim se koristi i kao antioksidans ili blagi antiseptik i fungicid, čak i kao prirodni insekticid. Izvori: http://news.bbc.co.uk/2/shared/spl/hi/picture_gallery/07/south_asia_sri_lanka0s_spice_of_life/html/1.stm http://www.medicalnewstoday.com/articles/266069.php |